Imate edublog? Gloglate? Radite wikije?

I kreirate MOODLE tečaj? A Mashup-ovi su dio vaše svakodnevice?

Osmišljavate nastavni sat bez upotrebe PowerPointa, a ne možete živjeti bez računala i Interneta?

Continue reading

Većina ljudi ne voli promjene. Potkrjepljuje to tvrdnja kako mozak voli dosljednost, bila ona dobra ili loša i zato je vrlo teško promijeniti ustaljene navike. Vjerojatno zato još velik broj korisnika Interneta koristi preglednik Internet Explorer 6 ili čak stariju inačicu jer pri njegovoj upotrebi mozak radi kao „autopilot". Postoji niz razloga zašto se sporo prelazi na najnoviju verziju IE 8 ili na neki drugi preglednik. Neki niti ne znaju koji preglednik koriste pa ne znaju niti za njihove nadogradnje. Neki ne vole mijenjati postojeće programe na računalu, ali ima i korisnika koji imaju staro računalo sa starim operativnim sustavom koji najbolje podržava IE 6 koji im je došao u paketu s operativnim sustavom. Prvi je korak u prelasku na bolji i sigurniji web preglednik edukacija korisnika Interneta o problemima i propustima starih i starijih web preglednika. Stvar sigurnosti Na sigurnosne propuste u preglednicima Internet Explorer 6 i Internet Explorer 7 upozorava i sam Microsoft. Naime, njihova upotreba omogućuje napadaču preuzimanje kontrole nad računalom ako korisnik posjeti internetske stranice sa zloćudnim kodom. Kako za sada nije... Continue reading

Informacijsko društvo u kojem danas živimo posljedica je liberalizacije telekomunikacija, eksplozivnog rasta Interneta, povezivanja ljudi i poslovanja u mreže (preuzeto s web stranice MZOS-a). Digitalna revolucija posjeduje potencijal za brzo širenje i mogućnost utjecaja na život pojedinca. Kao takvo društvo temeljeno na znanju naglašava informatičko-komunikacijsku tehnologiju koja omogućava stalni pristup informacijama i znanju. Središnji državni ured za e-Hrvatsku osmislio je 2003. godine program za transformaciju hrvatskog društva u informacijsko društvo. Rezultati izloženi 2007. godine, svjedoče o napretku u svim područjima definiranim Poglavljem 22. nazvanim Informacijsko društvo. Za učitelje se u pogledu informatizacije na radnom mjestu nije ništa promijenilo. Državna škola kao državna institucija nije u mogućnosti koristiti resurse informacijskog društva u smislu usluga koje se, navodno, pružaju. U školama nisu uspostavljeni temelji za ravnomjerni i sustavni razvoj informacijskog društva kao jedne od glavnih pretpostavki za razvoj društva i gospodarstva znanja u RH. Kao opravdanje za izuzeće školstva ne navodi se ništa. Moguće je zaključiti kako postoji nepremostivi digitalni jaz između državnih ustanova. Dok svaka ambulanta, sudska ili policijska odaja posjeduju barem jedno računalo, u školama Hrvatske... Continue reading

Internet se posljednjih godina bitno promijenio jer je od statičkog prostora gdje samo stručnjaci objavljuju svoje sadržaje i materijale pretvorio u dinamički, društveni prostor i okolinu razvijenu od starne svih korisnika. Na taj način dvosmjerni web (The Two-Way Web) omogućava i osigurava korisnicima s vrlo malim tehnološkim vještinama i znanjima da kucaju  na WWW i postanu produktivni članovi društvenog umrežavanja te da budu uključeni u objavljivanje, dijeljenje i grupni rad na webu. S razvojem informatičke tehnologije te njenom sve češćom primjenom u obrazovnim ustanovama, priprema nastave i način praćenja nastave sve se više nadopunjuju digitalnim pristupom. Dostupna i besplatna nova tehnologija, zajednički pristup Internetu i informacijama, novi oblici društvenog umrežavanja posredovanog tehnologijom zahtijevaju i promjene načina učenja i podučavanja. E-Learning koristi nove tehnologije kao inovativne metode poučavanja. Njima pripada i Web 2.0 kao skupina društvenih programskih alata koja korisnicima omogućava interakciju i razmjenu podataka te objavu i izmjenu internetskog i drugog digitalnog sadržaja pri čemu korisnik sam generira svoje sadržaje. Pojam Web 2.0 nastao je 2004. godine kada je Dale Dougherty, pionir weba i dopredsjednik izdavačke... Continue reading

„Znam da ne mogu naučiti nikoga ništa, mogu samo osigurati okruženje i mogućnost za učenje jer je učenje nešto što čine učenici, a ne učitelji.“ Carl Rogers Samo motiviran učenik postiže izvrstan uspjeh u školi. Motivacija kao faktor uspješnosti najčešće je tumačenje uspješnosti učenika i njegovih postignuća. Međutim, teorija motivacije nije tako jednostavna. Postoje mnogobrojne teorijske perspektive koje često prenaglašavaju kognitivno u motivaciji istovremeno zanemarujući ono afektivno. Odnos između učenika i učitelja ključni je čimbenik motivacije učenika za učenje. U ovom profesionalno-društvenom odnosu velika je odgovornost na učitelju. Učiteljev pristup poučavanju i motivacija učenika dio su pedagoško – didaktičko – metodičke kompetencije učitelja koja uključuje i vještine poučavanja, tj. poznavanje strategija, metoda i tehnika poučavanja s ciljem veće motivacije učenika koja ovisi o njihovoj dobi, kurikulumu i procesu odgoja i obrazovanja u školi. Poticanje intrinzične (unutarnje) motivacije učenika jedna je od zadaća učitelja u našim osnovnim školama. Učenici su već od prvog razreda primarnog obrazovanja duboko i snažno ekstrinzično motivirani od kuće što rezultira površnim pristupom učenju, strahom od neuspjeha i nefleksibilnošću u ishodima učenja. Sinergija... Continue reading

Dok su se u prošlosti ljudi istih sklonosti međusobno družili na sastancima, skupovima na kojima su uživo raspravljali o pojedinim temama, izmjenjivali iskustva i informirali se o novitetima, danas se mnogo ljudi druži putem foruma. Možda to i jest određeni način alijenacije ljudi, ali anonimnost u sudjelovanju (relativna u informatičkom smislu) potiče na slobodu izražavanja misli, izmjenu informacija i davanje istih. Forum kao informatički pojam označava online diskusijsku skupinu, tj. mjesto na Internetu na kojem se okupljaju ljudi, korisnici srodnih interesa gdje mogu slobodno razmjenjivati stavove, mišljenja i informacije. Sastoji se od skupine ljudi koji moraju biti registrirani u sustavu pa se i nazivaju članovima. Na forumima se najčešće posjetiteljima dopušta samo čitanje i pregledavanje sadržaja, dok registrirani članovi mogu aktivno sudjelovati u njegovu kreiranju na način da svojim komentarima sudjeluju u aktivnim temama ili da otvaraju nove teme za raspravu. Također mogu međusobno komunicirati tzv. privatnim porukama. Korisnici se registracijom obvezuju na poštivanje pravila foruma koja su navedena u pristupnici. Pravila foruma postoje kako bi se osigurala jednaka prava i sloboda svim članovima te se... Continue reading

Nova obrazovna sredina determinirana jednim računalom u razredu ukazuje na niz novih, profesionalnih uloga učitelja danas. Učitelj kao nositelj preobrazbe i inovacija u kreiranju nove obrazovne sredine stječe i nove kompetencije koje se očituju u simultanom radu i usklađivanju informatičke tehnologije. Mora biti osposobljen za rad u novim uvjetima koji se brzo mijenjaju, obzirom na brze tehnološke promjene. Spremnost i otvorenost za promjene znači gubljenje tradicionalne uloge učitelja kao jedinog i/ili glavnog izvora informacija. Njegova adaptibilnost osigurava snalaženje u novim uvjetima rada, novoj obrazovnoj sredini na način da prihvaća uključivanje tehnologije i računala u nastavu te sam inicira promjene u tom smjeru. Učitelj u novoj obrazovnoj sredini je FIT person, osoba spretna u ophođenju s informatičkom tehnologijom jer pribavlja, izabire, kombinira, prilagođava, strukturira i evaluira medije u nastavi na način da preusmjerava poučavanje ka učenju. Od učitelja se očekuje da bude prorok jer svoje učenike poučava znanjima i vještinama koje će im trebati u životu, unatoč činjenici da ne može znati kako će izgledati društvo budućnosti u kojem će učenici živjeti. Pred učitelja se postavlja niz... Continue reading

  Informacijske i komunikacijske tehnologije - ICT (engl. Information and Communication Technologies) obuhvaćaju sve tehnologije koje omogućavaju rukovanje informacijama. U obrazovanju ICT podrazumijeva primjenu informacijske tehnologije u svim područjima podučavanja i učenja, naglašavajući komunikacijsku komponentu informacijske tehnologije. Računalo kao kreator nove obrazovne sredine značajno utječe na cjelokupni tijek nastave. U ostvarivanju promjena vezanih uz primjenu i upotrebu ICT-a i računala u školi i razredu te ostvarivanju pratećih ciljeva i zadaća prvi je korak uvesti računala u škole i razrede te ih koristiti na najprihvatljiviji način, promišljeno i svrhovito. Računalo se u školi pojavljuje kao nastavno oruđe (engl. teaching tool), ali i kao nastavnikovo/učiteljevo oruđe (engl. teacher tool). Pri tome je informatička pismenost (engl. computer literacy) učitelja na određeni način podrazumijevana, iako još uvijek postoji niz prepreka da se ona u cijelosti ostvari. Mnoge su učiteljice/učitelji samostalno pohađali niz informatičkih tečajeva ili su se samostalno educirali za rad na računalu. O organiziranoj edukaciji učitelja/učiteljica za rad na računalu možemo govoriti u kontekstu druge godine edukacije za stjecanje ECDL diplome organizirane od resornog nam Ministarstva. Međutim, broj učitelja... Continue reading

Živimo i radimo u XXI. st. kada se od učitelja očekuje inovativnost, poznavanje teorije, istraživanje prakse. Očekuje se da učitelji budu informatički pismeni. Poduzimaju se „veliki" koraci u informatičkom opismenjavanju učitelja, ali se zanemaruje ona najvažnija spoznaja: informatičko doba traži globalnu komunikaciju i dostupnost informacija posvuda. Škole i razredi trebali bi biti primjer informacijskog i informatičkog napretka našeg društva. Ovako, uz postojeću informatičku opremu u razredima, oni su ogledalo (ne)ulaganja u mlade naraštaje. Već i svako školsko računovodstvo i tajništvo ima moćna računala, printere, faxove, modeme, skenere... dok se računalo u razredu može rijetko pronaći. Ne zbog neinteresa učitelja za njih, već zbog materijalnih neulaganja u razredni ICT. Očekuje se da mi, učitelji, odgajamo i obrazujemo mlade naraštaje osposobljene i spremne za život i rad u stalno promjenjivim uvjetima (nacionalni kurikulum). Kao očekivani ishod razvijenih kompetencija učenika trebala bi biti i razvijena njihova informatička pismenost. Negdje je na papiru zapisano da bi trebale biti osigurane i materijalne potrebe odgojno-obrazovnih ustanova. No, kako je stvarnost u školama diljem Hrvatske drugačija (od one poželjne i propisane), učiteljima na... Continue reading

Što je Moodle? Moodle je programska aplikacija za izradu i održavanje online kolegija putem Interneta i može služiti za samostalno učenje ili kao nadopuna klasičnoj nastavi. Moodle, odn. Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment u prijevodu znači modularna objektivno-orijentirana dinamična okolina za učenje. To je projekt otvorenog koda (open source) što znači da je korisnicima omogućen uvid u izvorni kôd, uz mogućnost promjene aplikacije i prilagodbe vlastitim potrebama. Softver je besplatan i može se preuzeti sa službene Moodle web stranice. Njegov je osnivač Martin Dougiamas WebCT administrator na Sveučilištu Curtin u Australiji. U svijetu je 49179 registriranih Moodle sustava, a kolegija preko 2,5 milijuna. Podržan je u 204 zemlje i upotrebljava ga oko milijun i 800 tisuća nastavnika i više od 28 milijuna korisnika. Preporučljiv je za upotrebu u svakoj obrazovnoj zajednici, a izvodljivost ovisi o resursima. Za upotrebu i primjenu Moodle-a u školi prvenstveno je potrebna dozvola ravnatelja škole te privola informatičara škole ili adekvatnog stručnjaka koji će osigurati tehničku podlogu za Moodle aplikaciju i provesti njegovu instalaciju u skladu s tehničkim zahtjevima (vezanim uz postavljanje... Continue reading