Dragi učitelji/ce, u tijeku je prenošenje nastavnih materijala na novu domenu. Ukoliko nešto ne možete pronaći, ili želite saznati što ima novoga, posjetite nas na stranici u izradi — zbornica.hr. Uspješnu novu nastavnu godinu želi vam vaša Zbornica!

Hrvatske ptice selice

  • Branka Pauković, mag. prim. educ., OŠ Hrvatski Leskovac, Zagreb
  • Kategorije: Šumska avantura | Škola u prirodi | Priroda i društvo | Zbirka | Priroda i društvo
  • Kada čujemo nešto o pticama selicama prvo se sjetimo rode i lastavice, a kad pokušamo nastaviti niz počinjemo shvaćati da zapravo ne znamo ni koje ptice sele, a kamoli kamo se sele.

    Kamo se ptice sele, većinom se i dobro pogađa – u toplije krajeve, no koji su to topliji krajevi? Koliko ptica seli? U koje vrijeme ptice sele? Kako se orijentiraju na putu i nakon više tisuća proletjenih kilometara uvijek uspiju vratiti kući u svoja stara gnijezda?

    U Hrvatskoj možemo razlikovati, zahvaljujući umjerenoj klimi, do 300 različitih vrsta ptica, od kojih su dvjestotinjak selice. Neke se ptice sele samo iz sjeverne u južnu Hrvatsku, neke pak samo skakuću s mjesta na mjesto gradeći nova gnijezda, neke iz sjev. Europe dolaze u Hrvatsku, a neke iz Hrvatske odlaze u, već spomenute, toplije krajeve, tj. u Afriku.

    Ptice svoj put do Afrike, iako jako dug, svladavaju relativno lako ako im je zadovoljen najvažniji uvjet – dobro vrijeme za putovanje. Lijepo vrijeme je bitno i za njihovu orijentaciju. Na svojim letovima ptice se orijentiraju pomoću vida no na koji način, nije točno utvrđeno. zanimljivo je da taj put znaju još i prije nego su ugledale svijetlo dana. To znanje im je urođeno. Let nije jedini način na koji se ptice sele. Dakle, uz letenje neke ptice, ptice trkačice, većinu puta pretrče, dok druge, vodene ptice, plove, tj. plivaju kada im se god pruži za to prilika.

    Prve naše ptice selidbu prakticiraju početkom rujna. To su: kukavice, lastavice, čiore, mutavice, pupavke i dr… znači one koje se hrane kukcima. Do sredine listopada odsele se i ostale, one koje se hrane biljem i sjemenkama (ševa, prepelica), te močvarne ptice kojima se zalede većina močvara, a jelo, tj. žabe i ostale životinjice uvuku u mulj i izlaze tek na proljeće. To su patke, rode, čaplje. Usporedo s ovim pticama sele se i mnoge ptice grabljivice koje jednostavno slijede svoj plijen (druge ptice), a to je npr. sokol, a između ostalih i pokoja vrsta orla.

    Ipak, kad se pticama učini da će zima biti blaga neke niti ne odlaze, a po tome su kod nas poznate: ševa, čaplja, patka, škanjac, galeb i čvorak, a i neke ptice sa sjevera Europe kojima se svidi Hrvatska, ostaju zimovati ovdje.

    Što se tiče povratka, ptice se vraćaju već od trećeg mjeseca pa tamo negdje do kraja svibnja. Koje se ne vrate u tom periodu vjerojatno su smrtno stradale i nikada se više ni neće vratiti.

    Kamo točno, naše ptice sele otkrilo se je preko prstenovanja. Prstenovanje ptica je inače postupak označavanja ptica sa malim limenim prstenom na nozi. Neki ga zovu i narukvicom. Tako znamo da naše ptice odlaze u srednju i južnu Afriku, ali ne najkraćim putem već kroz istočni Balkan, Tursku i Sueski kanal. Zatim se neke opredijele za put prema jugu, a neke prate tok rijeke Nila i dolaze do središnje Afrike.

    Hrvatske ptice selice:

    (Zbog njihove mnogobrojnosti navest ćemo samo neke.)

    • Bijela roda (Ciconia ciconia). Svima draga i dobro poznata ptica. Gradi gnijezdo na krovovima, dimnjacima, stupovima iz čega se zaključuje da voli živjet blizu ljudi. Jede žabe, zmije, ribe i velike kukce. Seli se u južni dio Afrike.
    • Grmuša pjenica (Sylvia communis). Živi na slobodnim livadama i u grmlju. Pa kad je grmuša. Ima sivu glavu, bijeli vrat i smeđa krila. Obično cvrkuće i leti vertikalno. Seli se (možda u Ameriku?) u Afriku.
    • Lastavica pokućarka (Hirundo rustica). Klasična ptica selica ne samo iz Hrvatske, već iz cijele Europe. Kao letača je diče brzina i gracioznost leta. Često lovi kukce, a gnijezdo gradi od blata i slame u gospodarskim zdanjima.
    • Mala čigra (Sterna albifrons). Sestrična Arktičke čigre. Mala je sa žutim kljunom. Voli prebivati pokraj rijeka, jezera, močvara i morskih obala. Zimu, a gdje drugdje, prevodi u Africi.
    • Mrki sokol (Falco eleonore). Hranio se pticama, naravno, onim malim. Gnjezda su mu usredotočena na području otočnih litica Srednjeg Jadrana. Rijetko dolazi na kopno, a još rijeđe je tamo viđamo. Zimu prevodi na otocima istočne Afrike ili na Madagaskaru.
    • Obični kamenjar (Oenanthe oenanthe). Stanovnik kamenitih brdskih ili nizinskih krajeva. Hrani se kukcima s poda ali ih uživa loviti i po zraku. Gnijezda radi među kamenjem, a seli se u Afriku.
    • Patka žličarka (Anas clypeata). Hrani se organizmima iz vode što joj omogućuje proširen kljun u obliku žlice kojim se i koristi kao žlicom (po kome se i zove - žličarka). Lako ju je prepoznati po lijepom šarenom perju, a i po kljunu. Redovito se seli.
    • Pršljivac grličar (Philomachus pugnax). Redovit posjetioc muljevitih obala rijeka, jezera i močvara te vlažnih livada. Jede uglavnom beskralješnjake i redovito se seli.
    • Šareni čvorak (Sturnus vulgaris). Živi u parkovima, vrtovima, šumarcima, na selu i u gradu. Vrlo je česta ptica. Crnkaste je boje s kontrastima crvene i zelene. Seli se u Sjevernu Afriku, a jede kukce i voće.
    • Škanjac Osaš (Pernis apivorus). Prava šumska ptica. Osobito voli ose i pčele, a inače jede kukce. Gnijezdi se na visokom drveću, a seli u velikim jatima.
    • Šljuka kokošica (Galliango palliango). Gnijezdo gradi na zemlji u što skrovitijem mjestu. Ako je se zatekne počne letjeti u cik - cak liniji i glasati se. Redovito se seli iako ponekad i prezimi u Hrvatskoj.
    • Trstenjak cvrkutić (Acrocephalus scirpaceus). Gnijezdi se i živi u tršćacima. Seli se u Afriku i hrani raznim kukcima. Ima jednoliko smeđe perje, pa ako vam se učini da ste vidjeli vrapce kako se sele, sjetite se da su to samo trstenjaci.
    • Veliki svračak (Lanius excubitor). Najveći od svih svračaka. Crno-bijele je boje. Također je i vrlo snažan i voli si prizalogajiti i pokoju pticu. U Hrvatskoj provodi zimu.
    • Zelenoga guša (Gallinula chloropus). Živi u močvarnim staništima kao što su jezera, ribnjaci i obale nekih sporijih rijeka. Hrani se biljem. Po prirodi je selica no ako joj se zima učini blagom ostaje na prostoru gdje se vode nisu zaledile.
    • Zlatna vuga (Oriolus oriolus). Plašljiva ptica iz šume. Mužjak je žut, a ženka zelenkasta. Glasa se posebno: tulio. Gradi i posebno visće gnijezdo, živi u Hrvatskoj, a seli u Afriku
    • Zlatovrana modrulja (Coracias garrulus). Kod nas se gnijezdi, a zimuje u Africi. Voli izvoditi akrobacije za vrijeme snubljenja. Hrani se kukcima i manjim zemljanim životinjicama.
    • Žalar ciganin (Calidris minuta). Manji žalar koji prebiva na dalekom sjeveru. Seli se u našu zemlju, a hrani kukcima i njihovim ličinkama.

    Leave a comment

    Please login to leave a comment.