Dragi učitelji/ce, u tijeku je prenošenje nastavnih materijala na novu domenu. Ukoliko nešto ne možete pronaći, ili želite saznati što ima novoga, posjetite nas na stranici u izradi — zbornica.hr. Uspješnu novu nastavnu godinu želi vam vaša Zbornica!

U obranu čitanja: Čitatelj i književnost u 21. stoljeću (prezentacija)

  • Dubravka Granulić, dipl. učiteljica razredne nastave i prof. hrvatskoga jezika, OŠ Budaševo, PŠ Topolovac, Topolovac, Gušće
  • Meta Grosman
  • Kategorije: Zbirka | Hrvatski jezik | Prezentacije
  • Čitanje kao proces

    • Najkompleksniji oblik ljudskoga kognitivnog utjecaja.
    • Može se objasniti i kao mentalna predodžba teksta.
    • Proces čitanja zapošljava 1/3 mozga, a za taj postupak potrebno je oko 500 000 operacija.
    • Broj tih operacija nadmašuje računalo više od 100 puta zbog čega računala još ne mogu čitati.
    • Sad je jasno zašto čitanje predstavlja napor.

    Poteškoće s čitanjem

    • Razvijena čitateljska sposobnost preduvjet je školske uspješnosti, a dobar školski uspjeh vodi životnome uspjehu.
    • Mladom čitatelju teže je oblikovati doživljaj pročitanoga tj. mentalne predodžbe o tekstu jer svako čitanje omogućuje prilagođavanje individualne fantazije.
    • Djeca su vrlo česta izložena globalnom tržištu medija i izrastaju u šutljive i neaktivne globalne potrošače masovne kulture.

    Jezične sposobnosti i spoznajni razvoj

    • Uzroci smanjenja komunikacijske sposobnosti su pretjerana upotreba medija i neprilagođenih programa za djecu.
    • Gledajući sljedeću emisiju ii crtani film dijete mora – kao dobar potrošač – prvo ODMAH ZABORAVITI.

    Kako do bolje čitateljske sposobnosti i više pismenosti

    • Nitko ne može predvidjeti koji će tekstovi biti zanimljivi i kako će djelovati na čitetelja i učenika, kao što nitko ne može čitati umjesto njega.
    • Morali bismo učenike učiti o međusobnoj povezanosti tekstova i njihovoj ovisnosti u vlastitoj čitateljskoj reakciji.

    Didaktičke mogućnosti

    Što učitelji ne bi smjeli zaboraviti tijekom nastavnog procesa?

    1. iznositi svoje kritičko mišljenje o nečemu pročitanom (učenici tada zaboravljaju svoje dojmove).

    2. ne upasti u monološku obradu teksta (dobit ćete šutljivog učenika).

    Temeljni stupnjevi čitanja

    1. Prepoznavanje (uočavanje pojedinih tekstualnih sastavnica, tj. riječi i rečenica).

    2. Razumijevanje (kada čitatelj povezuje pojedine rečenice i oblikuje predodžbe o svijetu, o događajima itd.).

    3. Interpretacija (u kojoj čitatelj smisleno povezuje događaje s autorovom namjerom, tj. nastoji odgovoriti na pitanje što će i zbog čega autor reći).

    1. Prepoznavanje

    • Učenik mora najprije sam spoznati da svaki tekst, pa čak i crtani film i svi drugi oblici tekstova sadrže i nude više nego što pokazuje na prvi pogled i na prvo čitanje.
    • Manipulacija tekstom – otprilike znači mijenjanje tekstova i promatranje razlika između različitih skupina čitatelja.
    • Npr. Što bi se dogodilo da...?

    2. Razumijevanje

    • Učitelj na tom stupnju taktično upozorava učenika na njegove "pogreške" u povezivanju, u pripisivanju značenja i predodžbama.
    • Učenikove pogreške proizlaze iz nepažnje i površnosti.
    • Lenta događaja – omogućuje dobro poznavanje teksta.
    • Njome se linearno prati i ponovno pregledava tekst, a u nju se upisuju i unose podaci i komentari.
    • Mogu ju izrađivati u skupinama tako da ih poslije mogu uspoređivati.

    3. Intepretacija

    • Na toj se razini postiže potpuno razumijevanje teksta.
    • Svaka generacija čitatelja oblikuje svoju interpretaciju teksta koja je prihvatljiva toj generaciji.
    • Kad učenici sami raspravljaju o tekstu, nastoje utvrditi ŠTO, KAKO i ZAŠTO je to sveukupno u tekstu povezano.

    Učitelj i učenik

    • Učitelj razvija učenikovu sposobnost razumijevanja teksta u svakom kontaktu s učenicima pomažući im u boljem uočavanju i potičući ga na samostalno mišljenje o pročitanoj knjizi, filmu, seriji ili bilo kojoj drugoj TV emisiji.

    Zaključak

    "Život u današnjem svijetu naše učenike ne dovodi samo do automatskih promjena njihovih očekivanja i pogleda na svijet, nego i do kognitivnih promjena koje su isto tako potrebne za funkcioniranje u svijetu digitalne ponude i promjena koji kao posljedicu toga nastaju u krugu obitelji, u školi, na radnom mjestu i prilikom sudjelovanja u društvenom životu." (174. str.)

    Leave a comment

    Please login to leave a comment.